Pobjeda, Podgorica

09.10.2007.
EKOLOGIJA BR. 50



NA BJELASICI I PROKELTIJAMA SAKUPLjA SE SJEME MOLIKE, A U RASADNIKU U TREBALjEVU KLIJA I NIČE

Zaštitni znak crnogorske flore

NVO Natura i Uprava za šume obilježili su Dan ekološke države akcijom sakupljanja sjemena Molike u reonu između Malog i Velikog Ursulovačkog jezera na Bjelasici. Kako nam je rekao ineženjer Slobodan Džudović, cilj ove akcije je da se proširi areal ili životni prostor Molike koja je endemit Balkana i tercijarni relikt. U Crnoj Gori se nalazi posljednja zapadna granica molike u ovom dijelu Evrope.

Ovaj četinar je u Evropi tražen i cijenjen prije svega kao dekorativna vrsta. U našem rasadniku Trebaljevu već je niklo sjeme molike koje smo prošle godine usadili. Ove godine smo sakupili značajanu količinu sjemena i to u okoline Ridskog jezera na Prokletijama koja će takođe imati svoj potrebni tretman u rasadniku. Planiramo da sa ekskluzivnom molikom zasadimo goleti na Bjelasici i to u blizini ski centra i planinarskog doma na Vranjaku. Sa molikom ćemo zasaditi goleti koje su nastale tako što je greškom nekada presiječena jedna skijaška staza, istakao je Džudović, inače upravnikr rasadnika u Trebaljevu.
Molika je na zapadu najtraženiji četinar u hortikulturi i zbog svoje dekorativnosti izuzetno tražena, kazao je Mikan Medenica, izvršni direktor NVO Natura.
- Zbog toga za slične potrebe ne treba da se uvoze ukrasne biljke već da se traži molika iz rasadnika u Trebaljevu. Mi ćemo sa upravom za šume nastaviti sa ovakvim akcijama kako bi zaštitili rijetke biljne vrste i omogućili njihovo što veće prisustvo u prirodnim rezervatima Crne Gore, kazao je Medenica.

Bor sa pet iglica

Najpoznatiji crnogorski botaničari predvođeni Danilom Vincekom i Vukićem Pulevićem, moliku nazivaju kraljicom flore Crne Gore. Molika je jedini petoigličavi četinar, dok recimo obični bor ima dvije igle. Izuzetno je dekorativna tako da su je botaničari predlagali da bude zaštitni znak crnogorske flore, kaže Slobodan Džudović.
Molika (Pinus peuce) je, ineče, zimzeleno drvo visoko 40-50m koje može da doživi starost 200-300 godina, što nije rijetkost među četinarima.
Rod Pinus je naziv dobio prema smoli koju sadrži (lat. pidž = smola), a naziv vrste (grč. peuce) znači smrča.

 

Dr.Drašković


 

- Naslovna strana -