Ugrožene vrste: Zetska mekousna pastrmka

Pjegavica iz dubina

U svijetu postoje samo četiri podvrste mekousne pastrmke, a jedna od njih živi jedino u Crnoj Gori – u rijeci Zeti. Posljednjih godina, iako je zaštićena zakonom, njena brojnost se rapidno smanjuje, pa je zetska mekousna pastrmka pred istrebljenjem. Stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta, Odsjek biologija, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i nevladinom organizacijom Grin houm, počeli su projekat spašavanja ove endemične vrste.

Asistent na Odsjeku za biologiju mr Danilo Mrdak, koji učestvuje u projektu, objašnjava da se radi o repopulaciji, odnosno konzervacionoj biologiji.

- Cilj nam je da ovoj vrsti povećamo brojnost u rijeci Zeti i otpočenemo njen oporavak, odnosno da joj pomognemo da ponovo uspostavi nekadašnju brojnost – kaže Mrdak.

Odlikuje je jatno ponašanje i izgled tijela koji podsjeća na sasvim drugu vrstu ribe - lipljena (Thymallus thymallus) koja živi u crnomorskom slivu, a sa kojom nije u bliskom srodstvu . Zato je lokalni ribolovci i stanovništvo često nazivaju - lipjan.

Drži se dubina i virova

Ova pastrmka ima malu glavu (u poređenju sa tijelom), usta koja su postavljena nadolje, naglašene i mesnate usne (naročito gornju), visoko tijelo, snažan i veliki rep, srebrno - zlatni odsjaj (zavisno od habitata u kojem živi), krupne i nepravilne pjege karmin crvene boje, kao i nepravilne crne pjege u obliku znaka „x“.

Kreće se u jatima koja čini do desetak jedinki. Mrijesti se u decembru i januaru, a najčešće se hrani organizmima sa dna rijeke (račićima i larvama insekata). Uglavnom naseljava mirne i duboke djelove rijeka (dublje virove) sa nešto sporijim proticajem, pri čemu se drži najdubljih djelova rijeke.

No, ni sakrivanje u virovima nije pomoglo da očuva brojnost. Prema sadašnjim podacima, ova vrsta spada, na nacionalnom nivou, u kategoriju kritično ugrožene vrste.

- Do prije pet godina, u izvještajima o stanju biodiverziteta u Crnoj Gori (stanje ugroženih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta) koje je radio Zavod za zaštitu prirode stojalo je da je zetska mekousna pastrmka najvjerovatnije istrijebljena. Na sreću, uspjeli smo da je pronađemo na tri lokaliteta. Pozitivno su nas iznenadili rezultati ispitivanja njenog DNK, pronašli smo da je populacija i dalje ,,čista“ i da nije došlo do hibridizacije sa drugim dvjema vrstama pastrmki (potočna pastrmka i glavatica) sa kojima mekousna živi u simpatriji ( na istom mjestu u istoj rijeci). Brojnost vrste je teško odrediti, pretpostavlja se da u Zeti ima svega 1.000 - 2.000 jedinki – kaže Mrdak.

Vrsta je ugrožena i na međunarodnom nivou. Prema podacima IUCN (Međunarodna unija za zaštitu prirode), mekousna pastrmka ima status ugrožene (Endangered, En) i to klasu B2ab(v), što znači da je blizu statusa kritične ugroženosti.

Endemičnost

Osim male brojnosti, razlog da bude izabrana za projekat je endemičnost zetske mekousne pastrmke. Ova vrsta, ili kompleks podvrsta, naseljava samo kraške rijeke srednje i južne jadranske regije (Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska) i nema je više nigdje na kugli zemaljskoj.

- Mekousna pastrmka (naučno ime Salmothymus obtusirostris) jeste endemična vrsta pastrmke koja neseljava srednje jadranske i južne jadranske slatkovodne sisteme Skadarskog jezera, Neretve, Krke i Zrmanje. Postoje četiri podvrste: Salmothymus obtusirostris oxyrhyncus iz Neretve, Salmothymus obtusirostris krekensis iz rijeke Krke, Salmothymus obtusirostris salonitana iz rijeke Jadra i Salmothymus obtusirostris zetensis iz Zete (otuda i ono zetensis u naučnom imenu podvrste). Samo to je dovoljan razlog da se upustimo u repopulaciju i konzervacione mjere. Drugi razlog leži u tome što je ova vrsta, usljed prekomjernog lova i krivolova svim mogućim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima, dovedena na sami rub istrebljenja. Ovo se odnosi na rijeku Zetu, dok je u Neretvi i Krki situacija nešto bolja, ali ni tamo nije sjajna, dok je u Zrmanji skoro isto stradala kao i u Zeti – objašnjava Mrdak.

Povećanje brojnosti

Prema njegovim riječima, repopulacija mekousne zetske pastrmke je prvi takav projekat posvećen isključivo crnogorskoj endemičnoj vrsti. U kontrolisanim uslovima, naučnici će poboljšati uspješnost mriješćenja koje u prirodnim uslovima ne može obezbijediti brzi oporavak te ugrožene vrste.

- Uhvatićemo odrasle mekounse pastrmke neposredno pred mrijest (novembar-decembar), prebaciti ih u ribnjak i vještački mrijestiti u kontrolisanim uslovima. Nakon mrijesta, ribu ćemo vratiti u rijeku Zetu, a ikra će nastaviti inkubaciju u mrijestilištu. Kada se iz oplođene ikre izvale larve meokusne pastrmke, dva i po do tri mjeseca od oplodnje, larve ćemo prebaciti u tzv. Jaslice, gdje ćemo ih držati dok potroše zalihe žumanceta i uđu u stadijum juvenila (do pet centimetara dužine). Tada ćemo mlade jedinke vratiti u rijeku i prepustiti joj da izvriši selekciju. Naime, ne želimo vještačku selekciju u uslovima ribnjaka čime bismo, možda, osiromašli genski fond ove populacije ili favorizovali jedinke koje nemaju prednosti u prirodnoj sredini (ne nose gene koji im omogućavaju da prežive u uslovima rijeke Zete).

U uslovima prirodne sredine, od 1.000 oplođenih jaja izvali se stotinak larvi. Ostalo propadne ili ih pojedu drugi organizmi. Od ovih stotinak larvi do stadijuma juvenila stigne najviše polovina. U uslovima ribnjaka i mrijestilišta računamo da ćemo od 1.000 oplođenih jaja dobiti makar 300, a vjerovanto i više juvenila. Na ovaj način uvećaćemo uspješnost mrijesta šest puta. Naime, od petnaestak riba možemo dobiti onoliko juvenila koliko bismo dobili od skoro 100 riba u rijeci. U tome se sastoji naša pomoć ovoj ribljoj vrsti – kaže Mrdak.

Vrijednost projekta

On dodaje da se o vrijednosti projekta može govoriti iz dva ugla – materijalnog i naučnog.

- Kada se govori o novcu, ovaj projekat uopšte ne zaslužuje pažnju jer je ukupan budžet svega 3.500 eura. Ali, naučna vrijednost je nemjerljiva. Naime, projekat nas stavlja u red civilizovanih evropskih zemalja koje pokušavaju da očuvaju svoj biodiverzitet, a naročito svoje endeme i prirodne rijetkosti, da bi na taj način očuvali i evropske endemične vrste – ističe Mrdak.

Projekat se realizuje u saradnji Prirodno-matematičkog fakulteta (Odsjek za biologiju), Agencije za zaštitu životne sredina i NVO Grin houm. To je dodatna vrijednost projekta jer su se prvi put tri različita društvena činoca iz tri različite sfere društvenog djelovanja udružila da urade nešto korisno i pomognu očuvanju crnogorske biološke raznolikosti.

- Kako već sedam godina radimo na istraživanju ove vrste, PMF je obezbijedio stučnjake i iskustvo, Agencija za zaštitu životne sredine i Grin houm 3.500 eura za materijalne troškove i medijsku promociju – kaže Mrdak.

No, ističe on, jedan od najvažnijih ciljeva projekta je da se djeca i omladina iz danilovgradske regije upoznaju sa tom vrstom, da im se objasni njen endemizam, kao i zajednička obaveza da se sačuva.

- Ukoliko mlađim naraštajima uspijemo objasniti u kakvom je stanju populacija ove pastrmke i od kakvog je značaja njeno očuvanje i oporavak, možemo računati na dugoročne pozitivne rezultate – uvjeren je Mrdak.

Zeta

Rijeka Zeta i većina njenih pritoka, sa niskom temperaturom vode i visokom količinom kiseonika u njoj, predstavljaju povoljan slatkovodni eko-sistem za prisustvo pastrmske faune. Zahvaljujući tim faktorima, osim endemične mekousne pastrmke, Zeta je dom za još dvije vrste - glavaticu i potočnu pastrmku.

Piše Dragica Šaković