danramsara

GORNJE PODUNAVLJE I VLASINA NOVA RAMSARSKA PODRUČJA, ZASAVICA U POSTUPKU NOMINACIJE

Dan Ramsara, Svetski dan vlažnih područja, povod da se najšira javnost obavesti i podseti značaja vlažnih područja i neophodnosti očuvanja i mudrog upravljanja ovim specifičnim, osetljivim ekološkim sistemima, obeležen je 2. februara u Novom Sadu, RJ Zavoda Novi Sad, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj i Zavoda. Ovaj svetski ekološki datum obeležila je vest da je ramsarski Sekretarijat uvrstio na ramsarsku listu međunarodno značajnih vlažnih područja još dva prirodna dobra iz Srbije - Gornje Podunavlje i Vlasina, uz prateći pohvalni komentar da su to najpotpunije studije nominacije poslednjih godina.

Nikola Stojnić, ornitolog Zavoda zadužen za primenu Ramsarske konvencije, predstavio je tom prilikom novi predlog nominacije za sledeće Ramsarsko područje, Specijalni rezervat prirode „Zasavica“. On je istakao da ovo izvanredno prirodno dobro ispunjava više kriterijuma da postane novo Ramsarsko područje. Između ostalog, odlikuju ga osobenost i izuzetnost područja, biološka raznovrsnost sa prisutnim retkim, ili na drugim staništima iščezlim vrstama, pružanje utočišta organizmima u nepovoljnom periodu života, i tradicionalne metode korišćenja prostora koji omogućavaju da dato vlažno područje odgovarajuće funkcioniše. Zasavica, jedino utočište biljke aldrovanda i ribe crnka ili Umbra krameri u Srbiji, značajno gnezdilište patke njorke, prirodna retkost sa svetske Crvene liste, i prvo mesto u Srbiji gde je dabar, u Srbiji davno iščezla vrsta, vraćen na svoje nekadašnje stanište. Izuzetna naučno-istraživačka opremljenost, i značajna i brojna naučna istraživanja koja se tu sprovode, dodatni su argument da Zasavica postane novo Ramsarsko područje u Srbiji.

Ekoturistički programi, izvanredan primer održivog pašarenja i uzgoj autohtone rase podolskog goveda, svinje mangulice, itd, sve je to učinilo Zasavicu nadaleko poznatom. Tajnu uspešnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrom pokušao je ovim povodom da otkrije Slobodan Simić, predsednik Pokreta gorana iz Sremske Mitrovice, staraoca dobra. Bilo je očigledno da nije slučajno što je staralac Zasavice, prirodnog dobra za kojeg legenda kaže da predstavlja „otisak zmajevog repa“, dobitnik laskavih priznanja u zemlji – ekološko priznanje Maslinovu granu i turističko priznanje, Belog anđela.

Povodom obeležavanja dana Ramsara, direktor Zavoda Lidija Amidžić, istakla je da će Zavod sa istim intenzitetom nastaviti da radi na stručnoj obradi dokumentacije i pripremi nominacija za nova Ramsarska područja u Srbiji. Međutim, s obzirom na izuzetan značaj očuvanja ovih ekosistema, neophodno je i da stručna i šira javnost posvete veću brigu očuvanju vlažnih područja, budu mudriji i odlučniji da se očuvaju lokaliteti kao što su Crvene bare na Kopaoniku, Jabučko ravnište na Staroj planini, i sva druga vlažna područja, koja predstavljaju izezetne prirodne dragocenosti nacionalne prirodne baštine, i zalog opstanka živog sveta u celini.

Pomoćnik ministra zaštite životne sredine Dušan Pajkić pozdravio je skup ispred Ministarstva, i predstavio sistem zaštite prirodnih dobara u Srbiji sa posebnim osvrtom na vlažna područja, dok je Slobodan Puzović iz Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, ukratko objasnio istorijat zaštite ramsarskih područja u Srbiji. Snežana Prokić (Ministarstvo zaštite životne sredine) predstavila je razvoj zelenog pojasa u Srbiji sa posebnim osvrtom na ramsarska područja.

Ramsarskom konvencijom koja je usvojena 2. februara 1971. godine u gradu Ramsaru (Iran), uspostavljen je osnov za akciju, u nacionalnim i međunarodnim okvirima, po pitanju zaštite i mudrog upravljanja vlažnim područjima i njihovim resursima. Danas

Ramsarska konvencija ima 155 ugovornih strana širom sveta, a na Ramsarskoj listi nalazi se 1675 vlažnih područja, koja se prostiru na 151 milion hektara. U Srbiji je osam vlažnih područja koja su proglašena za međunarodno značajna. Na Ramsarskoj listi nalaze se specijalni rezervati prirode: Obedska bara, Ludaško jezero, Stari Begej – Carska bara, Slano Kopovo, Labudovo okno i Peštersko polje, a odnedavno i Gornje Podunavlje i Vlasina. Zavod za zaštitu prirode Srbije je utvrdio preliminarnu listu od 68 potencijalnih ramsarskih područja u Srbiji. U postupku je priprema nominacije za Specijalni rezervat prirode „Zasavica“.

Ramsarski sekretarijat svake godine predlaže novu temu za obeležavanje Svetskog dana vlažnih područja, kojom se ukazuje na neku od njihovih naročito značajnih uloga. Ovogodišnji Dan Ramsara obeležava se uz slogan ZDRAVA VLAŽNA PODRUČJA – ZDRAVI LJUDI, s namerom da se ukaže na pozitivne efekte očuvanih, zdravih vlažnih područja na zdravlje ljudi, odnosno negativnih efekata degradacije vlažnih područja koji imaju za rezultat narušavanje zdravlja, pa čak i gubitak ljudskih života.