POBJEDA - Podgorica
Ekologija , 21. januar 2009.
Ukoliko se sumorna prognoza pokaže tačnom, to bi moglo da negativno utiče na ravnotežu ekološkog sistema ne samo u ovoj zemlji i da se vrlo negativno odrazi na ekonomske prilike u Švajcarskoj i Evropi, smatraju naučnici.
Švajcarski glečeri se, zbog globalnog otopljenja, sve brže i brže tope, pa postoji opravdana bojazan da bi mnogi mogli da nestanu još prije kraja ovoga vijeka, upozorili su švajcarski stručnjaci u dvije, nedavno objavljene studije u toj zemlji.
- Riječ je o vrlo lošem razvoju događaja koji nam ne daju razloga za optimizam... Glečeri sve brže gube masu, izjavio je autor jedne od studija, Matijas Hus, sa Univerziteta u Cirihu. Ukoliko se ova sumorna prognoza pokaže tačnom, to bi moglo da negativno utiče na ravnotežu ekološkog sistema (ne samo u ovoj zemlji!) i da se vrlo negativno odrazi na ekonomske prilike u Švajcarskoj i Evropi, smatraju naučnici.
Švajcarski glečeri su poznati širom svijeta i predstavljaju veliku turističku atrakciju. Njihovo povlačenje je, međutim, važno iz mnogih razloga - ne samo iz turističkih.
- Glečeri zimi skladište vodu, a oslobađaju je ljeti - baš kada je, zbog toplote i suše, tlu potrebno više vode, izjavio je Hus, a prenio britanski radio BBC. Glečeri zadržavaju vodu u godinama koje obiluju vlagom i hladnoćom, a ispuštaju je u godinama koje su toplije i suvlje. Oni su, dakle, važan prirodni rezervoar, objasnio je švajcarski naučnik. Prema njegovim riječima, u jugozapadnom dijelu Švajcarske gotovo sva voda koja istekne iz glečera privremeno se skladišti i koristi za proizvodnju električne energije.
- Više od polovine struje koja se troši u Švajcarskoj dobija se od hidrocentrala, rekao je Hus.
Husova studija, sačinjena na osnovu proučavanja 30 reprezentativnih glečera, pokazala je da se, u prosjeku, topi oko metar leda glečera godišnje. Istovremeno, Danijel Farinoti i njegova ekipa iz Švajcarskog Instituta za tehnologiju, proučavali su širi uzorak od 1.500 glečera svih veličina - od velikog Alečglečera (najvećeg na Alpima) do zaleđenih polja, čija površina nije veća od tri kvadratna kilometra. Prema njihovoj studiji, od 1999.godine do danas, sa tih glečera se otopilo ukupno 10 kubnih kilometara leda. Jedan od razloga za povlačenje leda je produženo trajanje toplih godišnjih doba. Istovremeno, količina padavina koja zimi treba da nadoknadi ono što se ljeti otopilo, ostala je uglavnom ista, izjavio je Farinoti.
Naučnici obje ekipe - i Husove i Farinotijeve - koristili su, gdje god su mogli, metodu kombinacije neposrednog mjerenja i maketa za procjenu količine leda u područijma, za koja nijesu mogli da dobiju direktne podatke. Prema podacima studija švajcarskih naučnika, do 1999. godine je ukupan obim leda na švajcarskim Alpima iznosio 75 kubnih kilometara. Upravo taj podatak je korišćen kao polazište u studiji.
- Pokušali smo da izračunamo količinu leda koja je od tada izgubljena i zaključili da se radi o oko 13 odsto, objasnio je Farinoti. Njegova ekipa je procijenila da je samo 2003. godine, kada je Evropu zapljusnuo nezapamćen talas vrućine, u Švajcarskoj izgubljeno tri do četiri odsto leda na glečerima.
Farinotijeva studija ukazuje na značaj velikih glečera kao rezervoara leda; više od 80 odsto ukupne količine leda u Švajcarskoj nalazi se na 50 najvećih glečera.
- Veoma je važno koliko leda ćemo imati na velikim glečerima... U ovom trenutku, možemo sa sigrnošću reći da će manji glečeri nestati, izjavio je Hus, dodajući da je za velike, poput Alečglečera, led potrajati još neko vrijeme.
Hus i njegov tim su proučavali širi vremenski raspon - od 1900. do 2007. godine. U tom periodu je zabilježena veoma negativna, mada ne baš pravolinijska tendencija. Uočene su dvije faze kada su glečeri dobili na masivnosti, pa čak i jedna faza (u deceniji 40-ih) kada su gubili masu brže nego danas. Opšta tendencija, ipak, ukazuje na povlačenje leda, a u posljednjih 30 do 50 godina to povlačenje ide sve brže. I Hus je zaključio da će do kraja ovoga vijeka, većina manjih i srednjih glečera nestati.
- Glečer u zoni izvorišta rijeke Rone nestaće za 100 godina... Najprije će se polako povlačiti, do otprilike 2050. godine, a potom sve brže. To znači da će do kraja ovoga vijeka većina manjih glečera nestati, predviđa Hus.
Pomenute studije su predstavljene na
sastanku Američke unije geofizičara, najvećem godišnjem skupu naučnika koji se
bave geologijom. To nisu prve procjene stanja švajcarskih glečera, ali se
smatra da su dosada najobuhvatnije.
P/A