“Pobjeda”- Podgorica, Ekologija - Nedjelja, 31. maj 2009.
godine
Led
na Antarktiku, Južnom polu, puca i ,,lomi" se a, kako stvari stoje,
prijetnje životu na našoj planeti su najozbiljnije od vremena posljednjeg
ledenog doba prije 12.000 godina. Lomljenje ledenih gromada na polovima Zemlje
je uobičajen proces obnavljanja prirodnog ciklusa ali razmjere koje sada
dostiže i veličina ,,otrgnutih" ledenih brijegova, od kojih su neki
prečnika manjih gradova, uznemirava naučnike koji za ovaj proces okrivljuju -
globalno zagrijavanje.
Naučnici
već dugo vremena zvone na uzbunu jer se ,,raspukla" takozvana ,,Larsenova
ledena školjka" od koje se odvojila ledena gromada teška na milijadre
tona, 200 metara debela i s površinom od 3.240 kvadratnih kilometara. To je
druga po veličini ,,krhotina" poslije odvajanja džinovskog ledenenog
brijega 1995. godine a pojava je potpuno van uobičajene aktivnosti ledenog
omotača Antarktika, upozorili su naučnici a prenosi časopis ,,Nejčer”.
Stvaranje
velikog broja ledenih brijegova predstavlja prijetnju klimi na našoj planeti i
prirodnoj aktivnosti okeana a jednom započet proces pucanja i otkidanja ne može
se zaustaviti, tvrde stručnjaci. Zbog toga se strahuje da bi se mogao stvoriti
,,efekat grudve snega" koji bi rezultirao u dezintegraciji velikog dijela
zapadnog Antarktika, kilometrima debelog na nekim mjestima. Prvo lomljenje
poslalo poruku ,,ovo nije teorija, ovo je stvarnost" jer je bila riječ o
brzom i dramatičnom događaju koji može poprimiti katastrofalne razmjere jer ne
mora ostati usamljen, zabrinuto ocjenjuju glaciolozi iz Centra za istraživanje
Antarktika u Hobartu, najjužnijem gradu Australije. Dramatično zagrijavanje
Zemlje, tvrde stručnjaci, nastaviće se a dugoročna posljedica biće -
dezintegracija ledenih površina, topljenje ledenih brijegova ali i ledenih
ploča na kopnenom dijelu Antarktičkog poluostrva i, konačno, porast nivoa vode
okeana za gotovo pet metara.
A
kako otkrivaju sve veće misterije Južnog pola, naučnici se susrijeću sa
džinovskom slagalicom čije ,,kockice" tek treba sastaviti.
Antarktičko
poluostrvo, koje prodire u Južni ledeni okean, u proteklih pola vijeka
zagrijalo se za dva i po stepena Celzijusa dok su se neka druga područja
hladila. Neki djelovi zapadnog Antarktika su ostali bez ledenog pokrivača dok
su drugi, poput pijeska na obali, ledeni pokrivač dobili na drugim mjestima.
Naučnike
ne brine previše mogući porast nivoa mora i okeana jer se plutajući ledeni
brijegovi lagano tope i, pritom, isparavaju u atmosferu. Pravi problem se
javlja ako ledeni pokrivač kopna Antarktika počne naglo da se topi jer će do
kraja ovog vijeka, otopi li se polovina antarktičkih ledenih brijegova, to
imati posljedice na cjelokupan prirodni sistem na Zemlji. Promjena osobina
okeana, kažu stručnjaci, uticaće na usporavanje cirkulacije vode u dubljim
djelovima okeana, tako smanjiti količinu kiseonikom bogate vode i ugroziti
floru i faunu okeana.
Najveći problem kojim su okupirani stručnjaci u Programu biogeohemijskog istraživanja u okviru CRC je - da li će nestanak polovine antarktičkih ledenih brijegova do kraja vijeka prepoloviti i količinu planktona i sićušnih riba, najrasprostranjenihih živih bića na našoj planeti. Ovi planktoni predstavljaju ključni faktor ekosistema Antarktika i osnovnu hranu kitova, pingvina i foka, ali im je neophodan led da bi obavili razmjenu hranljivih materija s algama. A ova usporena cirkulacija u okeanskim dubinama, predviđaju okeanografi, za 15 odsto će smanjiti produkciju morskog fitoplanktona i time ugroziti ekosistem okeana. (FoNet)