“Pobjeda”-Podgorica, podlistak Ekologija - Nedjelja, 28. februar 2010.
godine
Zbog
brojnih pećina i jama koje ima naučnici za našu zemlju kažu da je pravi
,,speleološki Eldorado”. Zvanično, ovdje se nalaze najstarije ljudsko stanište
na Balkanu - Crvena stijena, najdublja pećina - na Durmitoru i najduža pećina -
u Đalovića klisuri. Tu su i Jama na Vjetrenim brdima, Njegoš pećina, Duboki do,
Lipska pećine, Jame u Pribatovom dolu... Ovakvih objekata ima i na području
opštine Plav, pa postoje povoljni uslovi za razvoj speleološkog turizma - kaže
prof.dr Marko Knežević. Kaže da najveće mogućnosti pružaju Bezimena pećina na
Planinici u selu Velici, Čardak na Grebenu kod Gusinja i Mitrova pećina na
Golešu kod Murine.
- Pećina je do prije 20 godina bila potpuno
nepoznata. Za nju su znali samo obližnji mještani iz Velike. U ratovima je
korišćena kao sklonište. Posjetioci nijesu znali ili se nijesu smjeli spustiti
u dublje dijelove gdje ima vode za piće, pa je boravak bio vremenski ograničen.
Obrađujući turističke potencijale Prokletija radi izrade svoje magistarske i
doktorske disertacije, u periodu 1977-1986. godine tri puta sam obišao pećinu i
o njoj napisao naučni rad, objavljen u časopisu ,,Geografska istraživanja” u
Prištini. Ubrzo je pećina privukla pažnju poznatog speleologa Jovana Petrovića.
Njegova ekipa obišla je pećinu u avgustu 1985. godine. Nakon tih istraživanja,
Petrović je objavio naučni rad o pećini i ponudio projekat speleoloških
istraživanja u okolini Plava, kojim je obuhvaćena i ova pećina, ali projekat
nije realizovan jer nije imao ko da ga finasira, prisjeća se Knežević.
Otkirva nam da pećina nema naziva, pa je u svojim
radovima nazvao ,,Bezimena pećina”.
- Istina, ovu i susjedne pećine mještani Velike
nazivaju ,,Tojine pećine”. J. Petrović je nazvao ,,Čakorskom”, što nije
ispravan naziv, jer na Čakori ima više pećina. Inače, ona i ne pripada
čakorskom masivu, nego planini Mokri, pojašnjava Knežević.
Bezimena ili Čakorska pećina, pećina ima dva
otvora, oba na nadmorskoj visini od 1780 metara, te spada među najvisočije u
Crnoj Gori i Evropi. Ukupna dužina ispitanih kanala pećine iznosi 440 metara.
Raspolaže brojnim dvoranama ukrašenim stalagmitima, stalaktitima, draperijama,
pećinskim stubovima i drugim oblicima nastalim kristalizacijom bigra - sidre. U
najvećoj – završnoj dvorani istraženog kanala, dimenzija 25x20 m, postoji uzan
otvor kroz koji se osjeća jako strujanje vazduha i svijeća se gasi, dok se u
dubini čuje šum vode, što je pretpostavka da se pećina vjerovatno dalje
nastavlja i da ispod ovog postoji donji kanal kroz koji protiče vodeni tok,
kaže Knežević.
- Poseban ukras predstavljaju svjetlucavi
kristali na podu jedne dvorane. Posjetioc stiče utisak da je tu ova podzemna
ljepotica prosula bisere. Neke dvorane uljepšava koralni nakit, dok je
,,Kristalna dvorana” ispunjena raznovrsnim kalcitnim figurama. U dvoranama ima
basena i kada sa kristalno bistrom vodom. Pažnju privlače okamenjeni vodopadi i
neobične skulpture, među kojima se ističe kip majke sa djecom. U glavnom kanalu
nalaze se, osim kada sa vodom, tri jezera smještena u travertinskim (sedrenim)
besenima, a jedno jezero je na početku sporednog kanala. Plafon tog kanala tako
je nizak da posjetilac mora puzati kroz vodu da bi izašao na suvi dio kanala. Na
kraju rekognosciranog dijela tog kanala je najljepša dvorana pećine –
,,Kristalna”, opisuje Knežević.
Šta je potrebno da se turistički aktivira i
valorizuje?
- Najprije treba izgraditi kvalitetan pristupni
put, zatim pećinu urediti za turističku posjetu. To podrazumijeva izgradnju
staza duž pećinskih kanala, elektrifikaciju i iluminaciju pećine, kaže
Knežević.
Kada je o istraživanjima riječ, vjeruje da će
ukoliko do njih dođe, vjerovatno upotpuniti dosadašnja saznanja o pećini,
dovesti do otkrivanja i ispitivanja novih i nepoznatih djelova ove podzemne
ljepotice.
- Najvažniji zadaci na tom planu su: ispitati da
li se i koliko glavni hodnik, poslije završne dvorane nastavlja, proširiti
uzani otvor, gdje struji vazduh i u dubini čuje huk vode; utvrditi da li
postoji donji kanal i vodeni tok u njemu i ispitati bočne kanale, njihov
pećinski nakit, travertinske basene i kade sa vodom u njima. Napominje da je
pećinski ukras izložen devastaciji nesavjesnih posjetilaca, pa je pećinu
potrebno hitno zaštititi i sačuvati.
Drugi speleološki objekat na području plavske
opštine za koji smatra da bi valjalo turistički valorizovati je Mitrova pećina.
Nalazi se na istočnoj padini Goleša, na oko 1400 metara nadmorske visine. Do
pećine se može doći šumskim putem od Murine uz dolinu Murinske (Nenove) rijeke
(tri kilometra) a zatim od šumske barake pješačkom stazom (1,5 km).
- Ulaz u pećinu je u osnovi kružnog oblika,
prečnika četiri metra. Usječen je u vertikalnom kamenitom odsjeku. Od ulaza
kanal pećine se pruža horizontalno u dužini od oko 150 metara. Pri kraju
rekognosciranog (istraženog) kanala nalazi se sifonsko suženje kroz koje se
čovjek jedva može provući puzanjem. Iza njega je manja dvorana čije dno
ispunjava trevertinski basen ispunjen vodom, dužine tri, a širine dva metra. Voda
u njemu je čista i može se piti - kaže Knežević. Idući dalje, nailazi se na
drugo suženje hodnika, a poslije njega na oko 130 m od ulaza nastaje prostrana
dvorana sa oskudnim pećinskim ukrasom i pećinskim kadama sa vodom. Od ove
dvorane nastavlja se jedna uska pukotina kroz koju je nemoguć prolaz. Knežević
pretpostavnja da je to suženje iza kojeg se pećina nastavlja.
Priču o pećinama Plava naš sagovornik zaokružuje,
najvećom u Gornjem Polimlju – Čardak koja se nalazi na Grebenu.
- Do nje se iz Gusinja može stići za oko tri sata
hoda. Prema kazivanju mještana i novinskim napisima, pećinu je 1973. godine
ispitivala grupa alpinista-speleologa iz Poljske, koju su predvodili R. Kardas
i M. Malinovski.. Utvrdili su da je duga 1250 metara i da ima dva uporedna
kanala na različitim nivoima. Pretpostavlja se da u donjem kanalu postoji
vodeni tok. U gornjem, bezvodnom kanalu postoji oskudan pećinski nakit.
Šuplja
vrata
Bogatstvo
i raznovrsnost speleoloških objekata na teritoriji opštine Plav upotpunjuju
mnogobrojne neispitane i nepoznate pećine, jame i prozorci u stijenama zvani
,,šuplja vrata”. Poznati prozorci su Šuplja vrata u Karanfilima (visina otvora
oko 15, širina 8 metara), Trojanska vrata na Trojanu i Tunel ispod vrha
Visitora.
D.Š.