Pobjeda
(Podgorica)
19.09.2007.
EKOLOGIJA BR.
49
PRIČA SA
NASLOVNE
STRANE: UZ ELABORAT O OPRAVDANOSTI PROGLAŠENjA PETOG
NACIONALNOG PARKA
Prokletije sačuvati za buduće generacije
Proglašenje
Prokletija petim nacionalnim parkom jedan je od prioriteta
Nacrta novog prostornog plana Crne Gore. Republički zavod za
zaštitu prirode
izradio je elaborat o društvenoj opravdanosti i u toku je
javna diskusija o
njemu. Jedan od saradnika na elaboratu je dr Marko Knežević, čiji
mišljenje
prenosimo.
Polazna
osnova, potreba i društvena opravdanost stavljanja ovog
visokoplaninskog
prostora pod strogi režim zaštite priostiču, prije svega, iz
njegovih
neponovljivih prirodnih vrijednosti specifičnosti kakvih nema na drugim
planinama, pa ni u postojeća četiri nacionalna parka Crne Gore. Te
vrijednosti
imaju procjenjivi značaj za nauku, kulturu, obrazovanje, turizam i
rekreaciju,
pa ih treba sačuvati i za buduće generacije, a to je moguće samo ako se
njima
racionalno gazduje u okviru nacionalnog parka.
Površina
predložena za zaštitu je 14.000 ili 20.000 hektara. Ono po
čemu su
Prokletije prepoznatljive čak i u evropskim razmjerama, upravo su
njihove
prirodne vrijednosti i relativno dobra očuvanost prirodnog ambijenta od
zagađenja i degradacije.
Prokletijske planine su naročito jedinstvene po svom geodiverzitetu i
biodiverzitetu. Odlikuju se specifičnom morfostrukturom i
morfoskulpturom, sa
naročito izraženim glacijalnim, kraškim i fluvijalnim
oblicima reljefa.
Kuriozitetna, estetska i spektakularna svojstva reljefnog mozaika
Prokletija u
krčnjačkoj zoni upotpunjuju raznovrsni geomorfloški fenomeni
kao što su veoma
oštri vrhovi i grebeni, duboki i vertikalno usječeni cirkovi
i valovi,
krečnjačke prečage u valovima i kanjonski usjeci u prečagama
(Vusaljska,
Grbajska i Grnčarska Grlja), prozorci u stijenama zvani
"šuplja
vrata", džinovski morenski bokovi, "mora kamenja" i interesantni
profili stjenovitih slojeva.
Prokletije su reprezentativne planine Crne Gore po nadmorskoj visini.
Na
prokletijskoj planini Bjeliču uzdižu se vrhovi Zla Kolata (2534m),
Dobra Kolata
(2528m) i Maja Rosit (2524 m), koji visinom dominiraju Crnom Gorom. Po
prirodnim uslovima za razvoj ljetnjeg rekreacionog i zimsko-sportskog
turizma,
naročito po skijaškim potencijalima i mogućnostima razvoja
jezrskog, ekološkog,
sportsko-ribolovnog i drugih elektivnih oblika planinskog turizma, te
izazovima
planinarskih i alpinističkih terena, Prokletije su bez konkurencije
među
planinama naše zemlje.
Plavsko-gusinjske Prokletije su hidrografski najbogatije planine u
Crnoj Gori.
To bogatstvo čine rijeka Lim a brojnim pritokama, Plavsko, Ridsko,
Horolačko i
druga jezera, kraška vrela velike izdašnosti -
Gusinjski izvori, Oko, Bajrovića
vrelo, Draga i drugi, kao i mnogobrojni izvori u škriljastoj
zoni Prokletija.
Proglašenje Prokletija za nacionalni park je od velikog
interesa ne samo za
opštinu Plav nego i za čitavu Republiku Crnu Goru. Ovaj park
će omogućiti
uspješnu turističku valorizaciju izuzetnih potencijala ovog
planinskog prostora
i pokrenuti sa mrtve tačke održivi razvoj turizma kao
strateškog pravca razvoja
opštine Plav. Potrebno je ubrzati proceduru
proglašenja ovog parka, jer sjutra
može biti kasno. Ovo iz razloga što devastacija prirodnih
resursa, divlja
gradnja na nedozvoljenim lokacijama, nekontrolisana sječa
šuma i privatna
uzurpacija opštih dobara u posljednje vrijeme dobijaju
zabrinjavajuće razmjere
u opštini Plav. Tako se brzo sužava i prostor očuvane
prirode koji treba strogo
zaštiti.
Pokazalo se da je, zbog nezavidnog nivoa ekološke svijesti i
kulture ne malog
broja ovdašnjih žitelja, veoma izražene i nekontrolisane
divlje gradnje,
krčenja šuma, samovolje pojedinaca i nemoći organa
Skupštine opštine Plav da se
tome suprostave, odluka o proglašenju regionalnog parka
ostala samo prazno
slovo na papiru, jer je niko ne poštuje, niti je
Opština sprovodi u djelo. Da
li će tako biti i sa NP?
Proizilazi da bi NP Prokletije bio održiv i da bi mogao da
funkcioniše kao
strogi oblik zaštite prirode, potrebno je preduzeti niz
preventivnih, tehničkih
i zakonskih mjera. Prije svega izvršiti adekvatnu
ekološku edukaciju
stanovništva, sankcionisati divlju gradnju (što
podrazumijeva kažnjavanje
prekršioca i uklanjanje nelegalno podignutih objekata)
spriječiti nekontrlsiano
krčenje šuma i zagađivanje i degredaciju osnovnih elemenata
eko-sistema
(vazduha, vode i zemljišta).
Grbaja i Plavsko jezero ugroženi
Otuda, ne smije se dozvoliti da budući nacionalni park Prokletije
doživi
sudbinu istoimenog regionalnog parka, površine 12.000 ha,
kojeg je Skupština
opštine Plav proglasila 2003. godine (Sl.list RCG,
br.24/03). Stroga aštitna
zona tog parka obuhvata lokalitete: Plavsko jezero, doline Vruje i
Rpojane sa
Gusinjskim (Alipašinim) izvorima, Savinim okom (Skakavičkim
vrelom) i kanjonom
Grlje sa vodopadima, zatim dolinu Grbaje sa okolnim planinama, Ridsko i
Visitorsko jezero sa rezervatima molikovih šuma u okolini.
Gotovo svi ti
lokaliteti obuhvćeni su strogom zonom zaštite u okviru
budućeg NP. Međutim,
divljom i nekontrlisanom gradnjom već je narušena
autentičnost prirodnog
ambijenta gotovo svih tih lokaliteta, naročito Grbaje i Plavskog
jezera. U
Grbaji, koja je predviđena kao jedan od centara NP, nelegalno su
podignute
vikendice i jedna stambena zgrada.
Poseban problem u ovoj opštini predstavlja prekomjerno i
nekontrolisano krčenje
šuma, koje je poprimilo elemente prave ekološke
katastrofe. Zbog toga su jako
pojačani erozivni procesi. Ugroženi su i šumski rezervati
molike oko Ridskog i
Visitorskog jezera. Na području opštine Plav kapaciteti
drvoprerade su znatno
veći od dozvoljenog godišnjeg etata sječe drvne mase. Osim
privatizovanog drvno
industrijskog preduzeća "Bor", evidentirano je preko 30 registrovanih
i neregistrovanih privatnih gatera, brenti i stolarskih radnji.
Izuzimajući
stolarske radionice, svi osali kapaciteti bave se primarnom preradom
drveta,
što iziskuje velike potrebe u sirovinama, tj u trupcima i
oblovini.
Dr Marko Knežević