pvc

IZ MINISTARSTVA TIRIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NAJAVILI IZRADU ZAKONA O AMBALAŽNOM OTPADU

“Rat” plastičnim kesama

U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih kesa a za njihovu proizvodnju utroši se 60 miliona barela nafte. Za razgradnju je neophodno najmanje 400 godina a hemikalije još dugoi nakon toga zagađuju životnu sredinu.

Njihovo otkriće šezdesetih godina prošlog vijeka dočekako je sa oduševljenjem. Brza proizvodnja i niska cijena učinili su ih popularnim kako kod trgovaca tako i potrošača. Dobijamo ih u samopuslugama, prodavnicama odjeće i obuće, knjižarama pa i apotekama. Koju decenijnu kasnije proglašene su ekološkim problemom. Razlog: zapušuju odvode, pune odlagališta otpada i ugrožavaju biljni i životinjski svijet tako što im ne dozvoljavaju da dišu, a u dodiru sa hranom ispuštaju štetne aditive. Osim toga doprinose širenju malarije budući da zadržavaju male lokvice u kojima se razmnožavaju komarci. Alpinisti su ih nalazili i najvišim vrhovima Himalaja, u Južnoj Africi ih nazivaju „bijelim rodama pored puta”i najvažnije, njihova razgradnja traje od 400 do 1000 godina, a još dugo nakon toga hemikalije od kojih su prizvedene zagađuju životnu sredinu, upozoravaju ekolozi.
U početku su protiv plastičnih kesa bili samo „zeleni” a danas- vlade. U zemljama Evropske unije 2010. godine stupa na snagu zabrana upotrebe.
Zanzibar je prva država u svijetu koja je zabranila njihovu distribuciju. Slijedili su Bangladeš, Butan i Ruanda. Danas, širom svijeta, kese od plastike su ili zabranjene ili im je nametnuta taksa koju plaćaju potrošači. Australija radi na tome da ih izbaci iz upotrebe do kraja godine, a Kina do 21. juna. U Irskoj kupci plaćaju plastične kese 22 centa po komadu, što je rezultovalo smanjenjem njihove upotrebe za 90 odsto.
Neki evropski gradovi su takse na kese uveli još 80-ih godina prošlog vijeka. U Velikoj Britaniji, gdje se troši 13 milijardi jednokratnih kesa godišnje ili više od 200 po osobi, premijer Gordon Braun je apelovao na vodeće trgovačke lance da smanje upotrebu kesa brže nego što je planirano.
Po životnu sredinu pogubni najlon nije dobrodošao ni u Poljskoj. Lođ je prvi krenuo u akciju- svaki prodavac koji zapakuje robu u najlon kesu platiće 1300 eura kazne a za ekološku kesu građani plaćaju čak 1,7 eura.
NE plastičnim kesama namjerava da kaže i Hrvatska koja još traga za pravim rješenjem.
Nije problem u prikupljanju kesa i njihovoj preradi u nove korisne proizvode, nego u njihovoj zamjeni za okolinu boljim rješenjima. Naime, nemamo dovoljno papira za proizvodnju papirnih kesa koje se razgrađuju, a ne smijemo dopustiti da se zbog toga poveća sječa šuma, pa ne možemo zabraniti upotrebu polastičnih kesa, kažu u tamošnjem Ministarstvu zaštite životne sredine.
Riječju, svijet je objavio rat plastičnim kesama, a „oružje” je različito- od zabrana do taksi. Alternativa su lanene, papirne ili biorazgradive (od šećera i kukuruza) od kojih se kasnije može napraviti kompost.

Problem je prepoznala i naša zemlja. Kako je najavljeno iz Ministarstva turizma i zaštite životne sredine planira se izrada zakona o ambalažnom otpadu. Do tada građanima se preporučuje da razmišljaju ekološkji i koriste platnene kese.

Štetna i proizvodnja

Koliko je štetna upotreba plastičnih kesa toliko je štetna i njihova proizvodnja. Plastika je nus-proizvod rafinerija nafte i pravi se od polietilena. Prave od najjednostavnijeg polimera - polietilena, a kao sirovina se koristi sirova nafta, prirodni gas i drugi petrohemijski derivati. Da bi se proizveo kilogram polietilena, u atmosferu se ispusti dva kilograma ugljendioksida – CO2, što dovoljno govori o štetnosti same proizvodnje.