Zakonom je zabranjeno bilo kakvo uznemiravanje, a pogotovo uništavanje gnijezda. U pojedinim zemljama svako nađeno gnijezdo je ograđeno, kako ga i prirodni neprijatelji (ptice, gušteri) ne bi uništavali. Proračun je da je jeftinije čuvati gnijezda ovog mrava i pomoći u njegovom razmnožavanju u planinskim šumama, nego se boriti protiv gubara

Novim Zakonom o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama u Crnoj Gori je obuhvaćeno 14 vrsta insekata. Među njima je i riđi šumski mrav Formica rufa.
Riđi šumski mrav živi na planinama, na nadmorskim visinama iznad 900 metara nad morem, najčešće uz ivice četinarskih šuma. Gnijezdo koje srijećemo, u vidu kupole i do jednog metra visine, građeno je od četina, grančica, suvog lišća, zemlje. Ovo je samo površinski dio gnijezda. Čitav splet hodnika i komora koji se mogu rasprostirati više od metra u dubinu, a nekoliko metara u širinu, nalaze se ispod površine zemlje. Jedno gnijezdo čini nekoliko kraljica (matica) i često preko milion radnika. Ponekad u kupolama gnijezda ovog mrava svoje kolonije formiraju druge vrste mrava, manjih dimenzija i sa manjim brojem radnika. Kraljica može biti do 1.3 cm dužine, dok radnici nijesu duži od jednog centimetra.
Zašto je baš ovaj mrav izabran da bude zaštićen?
Šumski mravi iz Formica rufa grupe svojom ishranom imaju značajnu ulogu u održavanju ravnoteže u šumskom ekosistemu. Utvrđeno je da 30-40 odsto ishrane ovog mrava čine insekti, zatim drugi beskičmenjaci (crvi, gliste, stonoge, pauci?), a oko 2 odsto gljivice među kojima i neke štetne za biljke.
U toku jednog vegetacionog perioda (proljeće, ljeto i jesen) radnici jednog mravinjaka ulove 2-5 miliona jedinki raznih insekata. U vrijeme prenamnožavanja pojedinih vrsta insekata, najveći udio u plijenu radnika Formica rufa čine upravo prenamnoženi insekti. Tako u slučaju prenamnožavanja gusjenica gubara (Porthetria dispar) u šumama, stabla u blizini mravinjaka Formica rufa su potpuno sačuvana. Na ostalim stablima gusjenica gubara nanosi ogromnu štetu jedući lišće, čak dolazi i do sušenja takvog drveta. Životnom aktivnošću jednog mravinjaka, zaštićeno je oko sedam hektara šume od jačih oštećenja i poremećaja izazvanih štetnim insektima.
Jaja ovog mrava, tačnije lutke, upotrebljavaju se za ishranu riblje
mlađi u akvarijumima. Zato često čovjek i uništava gnijezdo tragajući za lutkama. Zakonom je zabranjeno bilo kakvo uznemiravanje, a pogotovo uništavanje gnijezda. U pojedinim zemljama svako nađeno gnijezdo je ograđeno, kako ga i prirodni neprijatelji (ptice, gušteri) ne bi uništavali. Proračun je da je jeftinije čuvati gnijezda ovog mrava i pomoći u njegovom razmnožavanju u planinskim šumama, nego se boriti protiv gubara. Borba protiv gubara može se voditi sakupljanjem i spaljivanjem gusjenica, za šta je potrebno angažovati brojne radnike, ili hemijskim sredstvima, zaprašivanjem iz aviona, što takođe nije jeftino. Na papiru smo i mi izračunali da je bolje čuvati riđeg šumskog mrava. Da vidimo šta će se desiti u praksi. Sljedeći korak je evidentiranje svakog gnijezda na teritoriji Crne Gore.

muzejski savjetnik u zbirci beskičmenjaka
Prirodnjački muzej Crne Gore


U Crnoj Gori nađeno 140 vrsta

U Zakonu je navedena samo vrsta Formica rufa, u stvari se radi o dvije međusobno slične vrste, koje imaju korisnu ulogu u čuvanju šuma. Gotovo nepoznato je da je u Crnoj Gori do sada nađeno oko 140 vrsta različitih mrava. Jedna od njih je i Formica rufa.


NAUČNICI O CRVENIM MRAVIMA

Otkrivaju put do hrane

Crveni ili faraonski mravi (monomorium pharaonis) imaju sistem kojim pripadnike svoje vrste koji su potrazi za hranom, obavještavaju da neka staza ne vodi do bogatog nalazišta, pišu entomolozi u tekstu objavljenom u časopisu "Nejčer". Odavno je poznato da mravi komuniciraju "pozitivnim" feromonima kako bi signalizirali gdje ima vode ili hrane. Sada je utvrđeno da su crveni mravi u stanju da luče i "negativne" feromone kako bi druge obavijestili kuda da ne idu da ne gube vrijeme, saopštila je ekipa sa univerziteta u Šefildu.
"Monomorium pharaonis", navode autori istraživanja, pomažu pripadnicima svoje vrste da ne idu uzalud na neki put i da se ne zamaraju, tako što polažu feromone na kritična mjesta, kao što su "raskrsnice" sa kojih putevi vode u više pravaca.

Budistima zadaju muke

Budistički monasi u Maleziji hramu Hong HockSee u Kuala Lumpuru imaju problema sa borbom protiv najezde crvenih mrava, jer ih pri tome ne smiju ubijati. Insekti već godinu dana "opsjedaju" hram, a jedna osoba je morala zatražiti medicinsku pomoć nakon ujeda mrava. Monasi su pokušali korišćenjem usisivača da skupe sve mrave, pa da ih onda oslobode u obližnjoj šumi, ali ih ovaj metoda nije uspjela iskorijeniti.
Vođa hrama, Bon King, je izjavio da monasi moraju "poštovati sva živa bića" u hramu.

mr Marko G. Karaman

Nazad