P R O K L E T I
J E - G R B A J A
13.
– 16. aprila 2007.
Planinski
masiv Prokletija
se prostire od Skadarskog
jezera na
zapadu,
Komova
i Mokre planine
na severu,
Metohijske
doline na istoku i reke
Drim na jugu.
Ukupna površina Prokletija je 3500m2.
Najviši vrh Prokletija je Jezerski
Vrh
(Maja Jezerce) visok 2692m.
Karakteristika masiva je da se sastoji
od manjih nepravilno raspoređenih grebena.
Crnogorske
Prokletije su uglavnom obodi masiva.
Očigledno
da je masiv Prokletija nastao
otapanjem lednika.
Mnogobrojna lednička jezera, doline i
strmi vrhovi čine ovu planinu interesantnom svim ljubiteljima prirode,
posebno
planinarima i alpinistima.
Ridsko jezero je
jedno od najlepših jezera u Crnoj gori. Između doline Grbaje
i Ropojane nalazi
se najlepši deo Prokletija poznat pod nazivom Karanfili. Stenoviti
i strmi vrhovi zaista
podsećaju na cvetni buket.
 |
Iz
Beograda smo krenuli u petak.
Kasnili
smo
oko pola sata u polasku, ali zahvaljujući
dobroj i brzoj vožnji, u Gusinje
smo stigli po
planu...
Nakon
osveženja i prijave policiji,
krenuli
smo ka Grbaji.
Nismo očekivali da ćemo
autobusom
stići
skoro
do samog doma.
Malo
smo uštedeli na vremenu.
Ekipe
se pripremaju za uspone. |
 |
Sa
Stepom kreće kompletna ekipa koja se priprema za uspon na Denali.
Njihov
cilj je Severni vrh
Karanfila.
Druga
grupa planinara se priprema za
uspone
na
Volušnicu
i Karaulu.
Pred
nama je lep dan i izvanredni
uslovi za penjanje.
Krećemo
iz doma ka Volušnici.
Nakon
lomatanja na
početku konačno
smo uhvatili markaciju.
Sneg
se pojavio na visini od oko
1500
m.
|
Nastavljamo uspon uz volušnički
potok koji na pojedinim
mestima pravi male vodopade. Iz bukove šume
izlazimo na proplanak i početak volušničkog cirka. Jako
sunce i divan pogled su nas
naterali na predah. Naziremo mogući pravac ka Volušnici
(1872
m). Za tri sata stižemo na vrh sa koga
dah zastaje. Verovatno je pogled sa Volušnice na
Karafile najlepši. Vidimo i našu grupu u
Krošnji kako se
probijaju ka visinskom logoru. Nerado smo
krenuli sa Volušnice ka Karauli. Istom stazom
dolazimo do katuna Volušnice i ne gubeći
visinu probijamo se ka stazi koja od doma vodi na Karaulu. Za sat
vremena smo na raskrsnici koja
vodi ka Trojanu i Karauli. Vrh obilazimo sa južne strane i vertikalno
grebenom
izlazimo na zaravan. Ponovo lep pogled na sada nešto malo
udaljene Karanfile.
Sa Karaule (1915 m)
je divan pogled na Gusinje, Plav i Plavsko jezero. U suton stižemo u dom.
 |
Sutradan smo
krenuli ka Karanfilima.
I ponovo početno lomatanje
zbog loše startne markacije.
Brzo
smo na
markiranoj stazi i dolinom Ljubokuća dolazimo podno Očnjaka. Očnjak,
obasjan
jutarnjim suncem, nije tako
surov iz blizine.
Stavljamo
dereze i ponovo smo u
krivudavoj koloni.
Izlazimo
na zaravan i cirk
Ljuljaševića.
Mackamo
se kremama i sačekujemo začelje
kolone. Sa istočne strane približavamo se Karanfilima
Ljuljaševića.
|
 |
Ubrzo
smo na grebenu koji deli dolinu Grbaje od doline
Ropojane.
Ponovo
prelep pogled na albanske
Prokletije i Bjelič planinu sa najvišim vrhom Crne Gore
(Rosni
vrh-Maja Rosit 2525
m).
Ulazimo
u cirk između prvog i drugog
Ljuljaševića. Odronjena snežna streha sa
Ljuljaševića dva nas opominje na
potencijalne opasnosti.
Vertikalno
uz
kuloar izlazimo na greben pa onda levo na Ljuljaševića jedan
(2225 m).
Kao
na dlanu Maja Jezerce,
najviši
vrh Prokletija.
|
Dugo smo bili
na vrhu. Valjda smo i zaslužili.
Malo
izmenjenom
stazom se vraćamo u planinarski dom.
Pripremamo
se za povratak. Grupa sa Severnog vrha se uspešno vratila.
Razmenjujemo
doživljaje. Kraću pauzu
smo napravili u Gusinju kako bi se počastili za uspešne
uspone po Prokletijama.
Ranom zorom sižemo u Beograd.
Izvedene pešačke ture:
maršruta |
dužina |
vreme
trajanja |
broj
učesnika |
Pl.dom-Volušnica-Karaula-Pl.dom |
12
km |
9 h |
26
+12 |
Pl.dom-Ljuljaševića Karanfil- Pl.dom |
10
km |
10
h |
19+10
|
Pl.dom-Pečurka-Severni vrh
|
10
km |
11
h |
11
|
Osvojeni vrhovi:
naziv |
kota |
broj
učesnika |
Severni Vrh |
2460
m |
11
|
Volušnica |
1872m |
38
|
Karaula |
1915 m |
36
|
Ljuljaševića Karanfil-jedan |
2225
m |
29 |